Jul 30, 2020 11:40 Europe/Sarajevo
  • Nikšić najavio povlačenje inicijative: Mali broj država usvojio rezoluciju o Srebrenici, među islamskim samo Iran

SaharTV - Na prijedlog zastupnika Damira Nikšića Skupština Kantona Sarajevo jednoglasno je usvojila incijativu da se proglase nepoželjnim u Sarajevu svi koji imaju finansijsku ili političku podršku država koje nisu usvojile Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. No, samo dan poslije Nikšić je najavio hitno povlačenje inicijative usljed navodnih diplomatskih pritisaka.

Nikšić je obavijestio građane putem Facebooka da sada užurbano radi na povlačenju inicijative zbog, kako kaže pritiska i diplomatskog kora u BiH, na čelu s Ambasadom Njemačke.Naime, 34 zastupnika su, očito, bez detaljne analize zaključaka podržala Damira Nikšića, nakon čega je nastao problem. Kako i sam Nikšić kaže, Skupština Srbije je usvojila rezoluciju, ali nisu Bundestag, Turska, kao ni veći dio članica Evropske Unije.

"Kako se navodi u diplomatskim porukama u kojima pitaju rukovodstvo Skupštine Kantona Sarajevo kako da se ponašaju evropski biznisi, banke, itd. Da li da se pakuju i napuste Sarajevo ili...? Evo užurbano radim na povlačenju deklaracije jer će se u suprotnom iz Sarajeva povući veći dio evropskih i drugih stranih kreditora, a mogao bih, skupa s kolegama, dospjeti i na 'crnu listu' ako hitno ne reagujemo", poručio je Nikšić.

Nikšićeva inicijativa ima šest tačaka, a jedna od njih je i da Vijeće ministara BiH javno objavi listu zemalja koje u svojim parlamentima do sada nisu usvojile Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, a čiji poslovni subjekti, banke, institucije, mediji i druge organizacije djeluju u BiH.S obzirom nato da ne postoji centralizovan spisak, a ni inicijatoru Damiru Nikšiću nije poznat taj podatak, istražili smo ko je sve u svom parlamentu usvojio Rezoluciju o Srebrenici. Lista, nažalost, nije duga.

Nacrt Rezolucije o Srebrenici koju je podnijela Velika Britanija 2015. godine nije usvojen u Vijeću sigurnosti UN-a jer je veto stavila Rusija, a suzdržane su bile Kina, Venecuela, Angola i Nigerija. Sve ostale zemlje su podržale.

27. juna 2005. godine Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država donio je rezoluciju o Srebrenici. Nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Kongresu SAD-a uslijedilo je usvajanje sličnih rezolucija u državnim zakonodavstvima i gradskim vijećima.

15. januara 2009. godine Evropski parlament donio je Rezoluciju o komemoraciji žrtvama u Srebrenici.

Rezolucija je usvojena u Crnoj Gori 2009. godine, a 2010. godine u Makedoniji i Kanadi, a godinu poslije u Iranu i Australiji.

U martu 2010. Narodna skupština Srbije je usvojila rezoluciju kojom je osudila "srebrenički masakr i izvinila se što Srbija nije učinila više na sprečavanju tragedije".

Hrvatski sabor proglasio je 11. juli danom sjećanja na Srebrenicu. Hrvatski sabor ranije je usvojio Rezoluciju koju je predložio bošnjački član Sabora Šemso Tanković povodom desete godišnjice Srebrenice (2005. godine).

Zbog čega brojne države svijeta koje svake godine osuđuju genocid počinjen u Srebrenici nisu u svojim parlamentima i zvanično usvojile ovu Rezoluciju - razloga je mnogo. Pretpostavit ćemo da preovladavaju lični interesi i prošlost mnogih naroda. Zbog izglasavanja ove Rezolucije mogle bi se potegnuti i druge teme, što brojnim državama nije u interesu. Također, nedovoljni napori bh. diplomatije zasigurno su utjecali i da se mnogi ne bave ovom temom u parlamentarnim klupama.

(Klix.ba)

tagovi

komenatari