Oko 4000 liječnika pokrenulo tužbe za neisplaćeni prekovremeni rad
Po podacima Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), dosad je oko 4000 liječnika pokrenulo sudske tužbe tražeći da im se isplati razlika plaće zbog pogrešno obračunatih prekovremenih sati, u 400 slučajeva donesene su prvostupanjske presude, sve u korist liječnika, a u 150 i pravomoćne presude po kojima su bolnice dužne liječnicima isplatiti zaostala potraživanja.
Problem s obračunom isplate prekovremenih sati liječnika datira od 1. prosinca 2013. godine, odnosno otkad je na snazi Granski kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
Zbog toga što im nisu adekvatno obračunavani dodaci na uvjete rada, odgovornost i znanstvene titule, procjenjuje se da bi u slučaju tužbi ukupna potraživanja liječnika od države mogla dosegnuti i dvije milijarde kuna.
"Prosječan iznos koji se potražuje po liječniku iznosi oko 80.000 kuna, kada se pribroje sudske pristojbe i troškovi vještačenja. No, ima liječnika koji su mjesečno odradili i po osam ili devet dežurstava, pa se njihova potraživanja penju na 150.000 kuna", izjavila je Hini predsjednica HLS-a Renata Čulinović Čaić.
Dodaje kako su samo u studenom i prosincu prošle godine podnesene 633 tužbe, a kod 1400 tužbi održane su prve sudske rasprave. Predsjednica sindikata ističe kako je vidljivo da se sudska praksa zadnjih mjeseci mijenja, kao u Splitu, gdje su ranije tužbe liječnika bile odbacivane, a sada se presuđuje u njihovu korist.
Podsjeća kako su se o načinu isplate dugova liječnicima bez sudskih tužbi pokušali dogovoriti s Ministarstvo, zdravstva, no to nije urodilo plodom. "Zadnji razgovori s ministrima zdravstva i rada održani su prošle godine u siječnju i veljači, nakon toga se više nismo sastajali oko tog problema", kaže Čulinović Čaić.
Također je istaknula kako su pojedini ravnatelji počeli na različite načine kažnjavati kolegice i kolege koji su podigli tužbe. "Uskraćuju im stručno usavršavanje, odlaske na kongrese, ukidaju dežurstva i prijete na vrlo perfidan način, no trenutno ne mogu javno govoriti o kojim se ustanovama radi", ističe Čulinović Čaić.
(Vijesti.ba / FENA)
