U Hrvatskoj sve manje rođenih, sve više odseljenih
Najviše stanovnika Hrvatske odselilo se u Njemačku
Populacija Hrvatske značajno se smanjuje, sve je manje rođenih, a više umrlih, sve kasnije se stupa u brak, i nikad nije bilo više odseljenih iz Hrvatske, neki su od alarmantnih podataka koje je u analizi demografskih trendova ponovno izdvojio Državni zavod za statistiku (DZS) nakon objave konačnih podataka za 2017. godinu.
Ako se promatraju podaci procjene stanovništva, vidljiv je trend opadanja broja stanovnika Hrvatske.
U odnosu na 2008., kada je prema procjeni stanovništva krajem godine taj broj iznosio 4,3 milinona, u deset godina, tačnije do kraja 2017., taj se broj smanjio za čak 204,3 hiljade stanovnika i iznosio je 4,1 milion stanovnika.
Rođenje djece oduvijek se smatralo jednim od najradosnijih događaja. No, statistički podaci pokazuju da se na taj korak odlučuje sve manje stanovnika.
Promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja živorođenih, a prvi put je njihov broj pao ispod 40.000 u 2003. Da se svake godine rađa sve manje djece, potvrđuju i posljednji raspoloživi podaci, oni za 2017., kad je živorođeno njih 36,6 hiljada.
Dok je u 1990. prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3 godine, do 2017. se povećala za 4,6 godina što znači da se za rađanje prvog djeteta žene sada odlučuju u dobi od gotovo 29 godina. U EU također raste prosječna dob majke pri prvom porodu i po zadnjim podacima ona iznosi 30,6 godina.
Iako se negativni trend sklapanja brakova posljednjih godina mijenja, nevjesta i ženik sve stariji stupaju u brak. Slično kao i kod rođenja prvog djeteta, na odluku o stupanju u brak vjerojatno utiču brojne društvene promjene. Mladi se sve kasnije osamostaljuju, što može biti povezano sa stopom nezaposlenosti mladih, ali i većim obuhvatom mladih visokoškolskim obrazovanjem.
Od osamostaljenja Hrvatske do danas mijenjali su se trendovi i u migracijama. Od 2011. kada je promijenjena metodologija praćenja vanjskih migracija bilježi se porast i broja doseljenoga i odseljenog stanovništva.
Od ulaska Hrvatske u EU broj doseljenih varira između 10,4 tisuće u 2013. i 15,6 hiljada, koliko je zabilježeno u 2017. godini, prenosi Hina.
No, kad se promatraju podaci o broju odseljenih stanovnika RH, porast je još izraženiji. Iako je brojka rasla i u razdoblju od 2011. do 2013., povećan rast bilježi se od ulaska Hrvatske u EU. Zasigurno je na to uticaj imalo otvaranje granica, tj. načelo EU-a o slobodnom kretanju radnika, čime se otvorila mogućnost zapošljavanja u drugim zemljama članicama EU-a.
Tako se u 2014. bilježi 20,9 hiljada odseljenih, što je više za 36,7 posto nego u 2013.
Sredinom 2015. većina zemalja EU-a ukinula je dvogodišnji period ograničenja za radnike iz RH, što se odražava i na podatke o iseljavanju jer je u toj godini odseljeno gotovo 10.000 ljudi više. U 2016. brojka odseljenih također nastavlja rast, a u 2017. bilježi se rekordan broj odseljenog stanovništva Hrvatskoj, njih 47,4 hiljade.
Saldo migracije stanovništva RH s inostranstvom negativan je u cijelom posmatranom periodu od 2011. na ovamo, te je u 2017. iznosio - 31.799.
U navedenom periodu najviše se stanovnika Hrvatske odselilo u Njemačku, a tako je ostalo i tokom 2017.
(Fena)
