Je li nam bilo bolje onda ili sada?
Ovo je vrlo česta tema među sredovječnim i starijim ljudima s područja bivše Jugoslavije, a upravo je prikazana i emisija poznatog novinara Gorana Milića o toj temi.
Naravno, porediti nekadašnje vrijeme s današnjim moguće je na različite načine. Jedan je poređenje prema vlastitom osjećaju. Taj način je najsubjektivniji, bez mnogo konkretnih pokazatelja, nekada kriv nekada ispravan, ali zato čvršći od svih argumenata i statističkih pokazatelja. Onima koji su uvjereni da su nekada bili ugroženi, zapostavljeni, ne pomažu nikakvi argumenti koji govore suprotno, a oni koji su uvjereni da im je ranije bilo dobro, i ono što je očito bilo nedostatak, čini im se dobrim i korisnim.
Ako sve gledamo iz ugla ljudskih prava, političkih i vjerskih sloboda, također je teško izbjeći subjektivizam. U jednom periodu je bila „ravnopravnija“ jedna opcija, u drugom druga i nekada je teško izmjeriti ko je više prelazio granice tolerancije.
Ali ako želimo porediti nešto što se može izmjeriti, onda je lakše doći do valjanih podataka. Samo, i tu treba uzeti one podatke koji nam mogu dati stvarnu sliku. Recimo, ako uzimamo koliko su ljudi zarađivali u dvadeset godina poslije jednog i drugog od posljednjih ratova, teško je izmjeriti prave vrijednosti i to nas može zavarati. Ako poredimo broj izgrađenih hotela, škola, bolnica, tvornica, željezničkih pruga, Jugoslavija bi bila u ogromnoj prednosti nad zemljama koje su nastale iz nje. Ali zato bi bila u velikom minusu ako gledamo izgradnju autoputova. Apsurdno bi bilo i očekivati veliku izgradnju škola sad, kad je djece sve manje i kad se mnoge škole zatvaraju. Ali je apsurdno i zatvaranje brojnih firmi čiji su nam proizvodi nasušno potrebni i koje potom uvozimo. Dakle i sve ovo s konkretnim, mjerljivim pokazateljima, ne mora uvijek biti pouzdan znak da je bilo nekada ili sada bolje ili lošije.
Međutim, postoji način koji otkriva koje je vrijeme bolje, a koji je toliko jasan i neumoljiv da ga je teško ne poštovati. To je poređenje Jugoslavije i sadašnjih zemalja nastalih njenim raspadom u odnosu na druge zemlje – na kom se mjestu nalazila Jugoslavija u odnosu na druge zemlje, a na kom sadašnje zemlje. Na primjer, po zaduženosti smo bili na tom mjestu u svijetu, a sad smo na tom. U sportu smo bili tu, sad smo tu. U proizvodnji automobila, brodova, aviona, kukuruza, suncokreta, pšenice, televizora, i tako dalje, bili smo na tom mjestu, a sad smo na tom. U zatvorima smo imali toliko ljudi, zaposleni su bili u tolikom procentu članovi političkih stranaka, s pasošem one zemlje se moglo putovati u toliko zemalja, a sad u toliko, i tako dalje. Tek kada bismo ovako sagledali stvari, bilo bi nam mnogo jasnije kada je uistinu bilo bolje.
Dakle, olovke u ruke pa da računamo i mjerimo jedno vrijeme i drugo uspoređujući ga s drugim zemljama. Baš me zanima rezultat?
