SAHAR

SKOPJE (AA) – U Skoplju je, u organizaciji mreže nevladinih bošnjačkih organizacija u Makedoniji...

SKOPJE (AA) – U Skoplju je, u organizaciji mreže nevladinih bošnjačkih organizacija u Makedoniji, održana panel diskusija "Obrazovanje na bosanskom jeziku, da, kako i gdje?" na kojem su učesnici istaknuli da je za unapređenje bosanskog jezika u obrazovanju i zvaničnim institucijama u Makedoniji potreban sistemski pristup kojim bi se odredio djelokrug svih organizacija koje se bave ovim pitanjem.
 

Alen Kalajdžija, direktor Instituta za jezik iz Sarajeva, na panel diskusiji je govorio o edukaciji nastavnog kadra u nastavi na bosanskom jeziku. On je rekao da institucija koju predstavlja od 2010. godine radi na projektu koji je dugoročnog karaktera i koji podrazumjeva institucionalnu podršku građanima porijekom iz BiH, građanima kojima je bosanski jezik maternji, a koji imaju neke veze s Bosnom i Hercegovinom ističući da pružaju podršku bosansko-hercegovačkom iseljeništvu u široj regiji i Evropi.

"Mi to radimo prvenstveno iz profesionalnog razloga jer na to imamo obavezu. To je naša moralna i stručna obaveza. S druge strane, svjesni smo kakva je situacija s bosanskim jezikom", rekao je Kalajdžija.

Govoreći o mjerama koje bi organizacije trebale preuzeti po pitanju očuvanja i afirmacije bosanskog jezika u Makedoniji, on je istakao da treba postojati dobra organiziranost i koordinacija svih subjekata koji rade u sferi očuvanja i unapređenja bosanskog jezika.

"Mora se jasno i precizno odrediti djelokrug svih organizacija koje participiraju u pokušajima, nastojanjima ili realizaciji onoga što se tiče učenja, obrazovanja, promoviranja maternjeg, odnosno bosanskog jezika. Da se pristupi ka sistemskom riješenju problema, jer kada uđete u sistem, kada vas država prepozna kao takve vi opstajete", dodao je Kalajdžija.

Između ostalog, u svom obraćanju, on je rekao da Institut za jezik pomaže kroz organizaciju obuka i seminara širokih masa.

Ismail Demirović, savjetnik u Upravi za razvoj i unapređenje obrazovanja na jezicima zajednica u Makedoniji, rekao je da se u Makedoniji više od deset godina radi na unapređenju bosanskog jezika u obrazovanju, ali da to predstavlja mukotrpan proces pri čemu je istakao da momentalno u ovoj zemlji kod relevantnih institucija, posebno kod Ministarstva za obrazovanje i nauku, postoji želja za unapređenje statusa bosanskog jezika.

Dželal Hodžić, zamjenik direktora Agencije za ostvarenje prava zajednica u Makedoniji, je kazao kako se ne slaže s tezom da u Republici Makedoniji ne postoji kvalifikovan kadar potreban za unapređenje bosanskog jezika u obrazovanju, kao i da sada postoji dobra društveno-politička klima za riješavanje problema bosanskog jezika.

"Bošnjacima u Makedoniji nije potrebno da izučavaju nastavni predmet jezik i kulturu Bošnjaka, već im je potrebno da nastava koja se odvija na eksperimentalnom nivou, pređe u redovnu nastavu na bosanskom jeziku, u mjestima gdje je on maternji jezik većine učenika Bošnjaka koji pohađaju osnovno obrazovanje", smatra Izet Redžić, predsjednik Roditeljskog odbora u osnovnoj školi "Dituria", u skopskoj općini Saraj.

Na kraju panel diskusije o bosanskom jeziku, učesnici su podsjetili da je premijer Makedonije Zoran Zaev nedavno u medijima izjavio da će od prvog septembra naredne godine kompletno bili realiziran nastavni program na bosanskom jeziku u osnovnim školama, koji se do sada odžavao na eksperimentalnom nivou duži niz godina unazad.

Bošnjačke nevladine organizacije u Makedoniji su proteklim godinama nekoliko puta pokretale inicijative kojima su tražili unapređenje upotrebe bosanskog jezika u obrazovanju u osnovnim školama u kojima su najveći dio učenika pripadnici bošnjačke etničke zajednice.