CDT: Mladi iz zemalja Zapadnog Balkana pokazuju negativan stav prema imigrantima
Mladi iz zemalja Zapadnog Balkana pokazuju negativan stav prema imigrantima iako većina njih nikada nije bilo u kontaktu sa nekim imigrantom.
Glavni razlog negativnih stavova koje mladi imaju prema imigrantima je negativna percepcija islamske religije.
To je pokazalo istraživanje o percepciji i stavovima mladih o islamofobiji i radikalizaciji, koje je sprovedeno online u periodu od kraja jula do sredine septembra, na uzorku od 1152 mlade osobe iz četiri države Zapadnog Balkana (Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija) i četiri države EU (Belgija, Italija, Mađarska i Njemačka).
Anđelija Lučić iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) je kazala da je istraživanje urađeno sa ciljem da sistematski analizira potencijalne izvore diskriminatornih stavova i da posluži kao polazna osnova za dalji razvoj aktivnosti i programa usmjerenih na prevenciju i suzbijanje diskriminatornih praksi.
"Negativan odnos prema imigrantima za 45 odsto je veći kod osobe koja ima ektremno islamofobične stavove u poređenju sa osobama koje nemaju. Na to koliki će biti stepen islamofobije utiče i osjećaj nesigurnosti kod mladih, koji je se može posmatrati kao posljedica uticaja globalne politike i političkih dešavanja", kazala je Lučić.
Prema njenim riječima, ključnu ulogu u prevenciji islamofobije ima edukacija dok je za smanjenje stigme prema izbjeglicama najvažniji direktan kontakt.
"Iako pitanja islamofobije i stigamatizacije imigranata nijesu u fokusu u Crnoj Gori istraživanje je ukazalo da treba intenzivnije raditi na razvoju kritičkog mišljenja mladih jer svoje stavove većina mladih ne formira na osnovu činjenica", rekla je Lučić na konferenciji za novinare CDT-a.
Kako je navela, to dovodi i do bitne uloge koju u tom procesu, pored roditelja, imaju obrazovne institucije i mediji.
"Iako sve zamlje Zapadnog Balkana u svojim kurikulima imaju i građansko obrazovanje i medijsku pismenost postavlja se pitanje koliko su postojeći planovi i programi prilagođeni trenutnim izazovima modernog društva i koliko pružaju mladima vještine da razlikuju propagandu od stvarnog života i da kritički posmatraju sadržaje koji im se plasiraju", rekla je Lučić.
Prema rezultatima istraživanja, islamofobija kod mladih, na ukupnom uzorku, na skali od 1 do 5 je 2.75.
Mladi iz zemalja Zapadnog Balkana su manje islamofobični od svojih vršanjaka iz Evrope. Nivo islamofobije kod mladih iz Zapadnog Balkana iznosi 2.5 a kod mladih iz zemalja Evrope 2.9.
Iako se islamofobija prvenstveno vezuje za pitanje religije, istraživanje je pokazalo da snaga nacionalnog identiteta, a ne stepen religioznosti ima veću ulogu u razvoju islamofobije.
Istraživanje je pokazalo da je prosječno poznavanje islamske religije relativno nisko (na skali do 6 iznosi 2.2) što može ukazati na to da su negativni stavovi prema islamu zasnovani na nedostatku znanja. "Primjera radi poznavanje pet osnovnih činjenica o Islamu, smanjuje stepen islamofobije za otprilike 6 odsto".
Osoba koja ima snažno razvijenu vezu sa svojom nacionalnom grupacijom ima za 12 odsto veći stepen islamofobije u odnosu na osobu koja nema snažan nacionalni identitet.
Milena Gvozdenović iz CDT-a je kazala da je istraživana i politička radikalizacija, odnosno sklonost mladih da se anagažuju ili pruže podršku nekoj nasilnoj akciji kojom bi se postigao neki politički cilj.
"Rezultati pokazuju da mladi imaju umjerenu sklonost ka ekstremnom političkom ponašanju. U tom pogledu nema velike razlike između mladih iz zemalja Evrope i Zapadnog Balkana", kazala je ona.
Kako je navela, mladi koji su više zabrinuti za sigurnost svoje zemlje pokazuju veću sklonost ka tome da učestvuju ili opravdaju ekstremne političke akcije.
"Vjerovatnoća da će mlada osoba podržati ekstremnu političku akciju veća je za 38 odsto kod mladih koji su ekstremno islamofobični. Mladi iz Evrope skloniji su da podrže nasilne proteste, dok su mladi iz zemalja Zapadnog Balkana generalno skloniji “narušavanju reda”", rekla je Gvozdenović.
Mladi iz zemalja Zapadnog Balkana ubjedljivo najvećom bezbjednosnom prijetnjom smatraju organizovani kriminal (4.41 na skali od 1 do 5).
Na drugom mjestu kao bezbjednosnu prijetnju mladi vide terorizam iako on nešto više zabrinjava mlade iz EU (3.74) nego mlade iz Zapadnog Balkana (3.42). Na trećem mjestu su imigracije koje nešto više brinu mlade iz EU (3.29) nego mlade iz Zapadnog Balkana (3).