SAHAR

Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) predstavilo je u Briselu Balkanski barometar (BB) za 2017. godinu – istraživanje mišljenja građana i privrednika o situaciji u regionu.

"Nezaposlenost ostaje glavna briga naših građana, iako više većih ekonomija u regionu pokazuje znakove ekonomskog oporavka. Zabrinjavajuće je da, prema rezultatima Barometa, sve je veća strepnja zbog korupcije. U Barometru od 2015. godine 15 odsto ispitanika ocijenilo je korupciju kao jedan od glavnih problema regiona, dok je već godinu dana kasnije ova brojka porasla na 27 odsto. Ove godine 32 odsto ispitanika navelo je korupciju kao najveći problem", rekao je Goran Svilanović, Generalni Sekretar Vijeća za regionalnu saradnju.

"Povećanje ekonomskog rasta u privredama u regionu sa sobom je donijelo optimističniji pogled na budućnost, koji sada treba pratiti odlučnim aktivnostima vlada. Iako nije novost da je pred regionom mnogo posla, nadamo se da će nalazi Balkanskog barometra pomoći u utvrđivanju podsticajnih programa za dalji rast u regionu, naročito imajući u vidu provođenje višegodišnjeg plana aktivnosti Regionalnog ekonomskog prostora kojeg je pripremilo Vijeće za regionalnu saradnju, a odobrili lideri iz regiona, ovog ljeta u Trstu", dodao je Svilanović.

Uprkos iskazanoj podršci evropskoj integraciji, skepticizam u pogledu kratkoročnih i srednjoročnih izgleda regiona za pridruživanje je i dalje široko rasprostranjen, sa 23 odsto ispitanika koji su rekli da vjeruju da do članstva u EU nikada neće doći, pokazuje Barometar.

Maciej Popowski, zamjenik generalnog direktora za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenje (DG NEAR) ponovio je spremnost Evropske unije da nastavi podržavati proces proširenja, što predsjednik Junker jasno i nedvosmisleno poručuje Zapadnom Balkanu.   

"Uvijek je dobro provjeriti situaciju na terenu i čuti mišljenja građana i poslovne zajednice u regionu. Svjedoci smo da su pozitivna dešavanja otvorila prostor za optimizam. Samit u Trstu je bio još jedan stimulans tom okruženju, jer je omogućio da predstavnici Evropske unije i regiona rade zajedno, a rezultiralo je dogovorima o Regionalom ekonomskom prostoru i transportu, na primjer.”

Predstavljajući glavne nalaze stavova, iskustava, težnji, viđenja i očekivanja ekonomija Zapadnog Balkana, Vladimir Gligorov, stručni konsultant GfK-a i istraživač na Institutu za međunarodne ekonomske studije u Beču, naglasio je da se privrednici i dalje bore sa onim što vide kao složeno oporezivanje i nepovoljan poslovni ambijent uz nepredvidiv pravni sistem.

"62 odsto poslovnih ljudi u regionu vide pokretanje vlastitog posla u mjestu u kome žive kao veoma teško ili teško. Više od polovine njih, odnosno 51 odsto, vjeruje da bi unaprijeđenje cesta imalo najpozitivniji uticaj na njihovo poslovanje. Iako se 56 odsto ispitanika slaže da vlasti uzimaju u obzir njihove potrebe, mada samo u ograničenoj mjeri, pozitivno je što se bilježi smanjenje broja ispitanika koji smatraju da ih vlasti ignorišu (pad sa 38 odsto iz 2015. godine na 30 odsto),“ rekao je Gligorov.

Predstavljanje Balkanskog barometra 2017 je organiziralo Vijeće za regionalnu saradnju u saradnji sa Centrom za evropske politike (EPC), nezavisnom ekspertskom organizacijom. Među učesnicima panel diskusije o Balkanskom barometru 2017 bili su i Vedran Džihić, jedan od direktora Centra za napredne studije Jugoistočne Evrope i predavač na Institutu za političke nauke Univerziteta u Beču, Nikica Mojsoska Blaževski, dekanesa Fakulteta za poslovnu ekonomiju i menadžment u Skoplju,Jesper Johnson iz OECD SIGMA-e, Mark Vasić, viši menadžer za međunarodna regulatorna pitanja u Deutsche Telekom AG, Davor Dubravica, predsjedavajući Regionalne inicijative za borbu protiv korupcije (RAI), i Orhan Usein, vođa tima projekta Vijeća za regionalnu saradnju „Integracija Roma 2020“, dok je diskusiju moderirala Corina Stratulat iz Centra za evropske politike.

Balkanski barometar (BB) je godišnje istraživanje mišljenja koje je naručilo Vijeće za regionalnu saradnju a provela GfK u sklopu kojeg se prikupljaju i analiziraju informacije građana i privrednika iz regiona na različite teme kao što su zaposlenost, trgovina, investicije, korupcija, itd. Trećim izdanjem je bilo obuhvaćeno 8.000 građana i 1.600 preduzeća.

(Agencije)