Velika hrvatska firma iz državnog vlasništva blizu prelaska u ruke Kuvajćana
Đuro Đaković već godinama iščekuje veliki posao s kuvajtskom državom za isporuku borbenih oklopnih vozila, te je ušao u uži izbor na natječaju.
Đuro Đaković Grupa je dobila obavezujuću ponudu za ulaganje u kapital tešku 250 miliona kuna, a radi se o firmi Crni čelik iz Zagreba. Prihvate li je dioničari, to znači da država više neće biti najveći dioničar te slavonskobrodske kompanije. Kako saznaje Jutarnji list, radi se o ulagačima iz Kuvajta.
Predlaže se Glavnoj skupštini da iduće sedmice prihvati tu ponudu, kojom bi Crni čelik stekao više od 50 posto dionica Đure Đakovića, a također i da donese odluku o tome da ulagač nema obavezu objavljivanja ponude za preuzimanje.
Glavna skupština bi se trebala održati 21. septembra.
Uprava koju vodi Tomislav Mazal napominje kako već više od godinu dana intenzivno traže ulagače, te da je u pitanju ponuda koja predstavlja upravo ono što Đuri Đakoviću treba. Smatraju da će ponuđeni iznos od 250 miliona kuna biti dovoljan za konsolidaciju i razvoj kompanije te "u partnerstvu s ponuđačima stvara realnu osnovu za izlazak inostranih tržišta te stvaranje odgovarajućeg boniteta prema kreditnim institucijama".
Nedavno su jedva zaključili dokapitalizaciju vrijednu 51 milion kuna, a to prema ocjeni Uprave ne zadovoljava adekvatnost kapitala Đure Đakovića, te nedovoljno poboljšava likvidnost i finansijsku stabilnost kompanije. Firma Crni čelik osnovana je ove godine, a kao osnivači se navode Steve Daskos i Hamad MAA Alwazzan.
Đuro Đaković već godinama iščekuje veliki posao s kuvajtskom državom za isporuku borbenih oklopnih vozila, te je ušao u uži izbor na natječaju.
Kuvajtska vojska je svojevremeno kupila od Đure Đakovića tenkove i, kako je lani objavio časopis Hrvatski vojnik, svi do jednog od 149 tenkova kojima raspolaže kuvajtska vojska proizvedeni su u hrvatskoj tvornici. Kuvajt bi trebao odlučiti i o mogućoj reviziji ili nadogradnji svojih tenkova M-84AB kupljenih od Đure Đakovića.
Đuro Đaković je nedavno, pripremajući se za dokapitalizaciju, objavio kako im je najveći potencijal za razvoj upravo u segmentu vojne proizvodnje, ali trenutno vrlo skromno sudjeluje u prihodima. To bi se, čini se, moglo promijeniti, ukoliko je ulazak kuvajtskih investitora signal za nove poslove s Kuvajtom.
(SaharBalkan/Jutarnji)
