SAHAR

Početkom tridesetih godina prošlog vijeka, grupa najuticajnijih i najbogatijih američkih industrijalaca i bankara pokušala je izvršiti državni udar, srušiti novoizabranu Ruzveltovu administraciju i uspostaviti fašističku diktaturu.

Ovo je poznato kao Poslovna zavjera, a plan su izradili istaknuti bogataši i zvjerke s Vol Strita koji su kontrolisali Čejs banku, Maksvel Haus, Dženeral Motors, Gudjir, Standard Oil, Dupon, Hajnc, ali i bogate Amerikance poput Preskota Buša, oca jednog predsjednika i djede drugog. On je tada bio bankar, ali će kasnije biti senator. Zavjerenici - među kojima je bilo i Hitlerovih obožavalaca - bili su nezadovoljni pobjedom Frenklina Ruzvelta na predsjedničkim izborima 1932. godine s obzirom da je Ruzvelt obećao kako će sprovesti niz oštrih mjera kako bi oporavio zemlju od Velike depresije. Ideja je bila da se iskoristi pola miliona veterana iz Prvog svjetskog rata putem uspostave Američke legije, koja je trebala osvojiti Bijelu kuću i Vašington. Kada bi se dograbili poluga vlasti, uspostavili bi fašistički režim sličan Musolinijevoj Italiji. Postojalo bi nešto što bi se zvalo "sekretar za opšte poslove" koji bi u suštini bio diktator, dok bi Ruzvelt bio lutka, ili bi bio jednostavno likvidiran. Vođa državnog udara trebao je biti general Smedli Batler, koji je godinu ranije izrazio podršku ratnim veteranima koji su kampovali u Vašingtonu tražeći bonuse. Vođi zavjerenika, Batler je djelovao kao idealan kandidat. Međutim, nisu znali da je Batler postao kritičar bogataške pohlepe koja je, po njegovom mišljenju, Ameriku uvlačila u bespotrebne ratove. Zbog toga je uzbunio Ruzveltovu administraciju, a Kongres ustanovio posebnu komisiju. Komisija je ustanovila da postoje dokazi o postojanju zavjere u koju su upleteni bankari, antikomunisti i fašistički simpatizeri. Međutim, niko nije krivično gonjen.

(Na svojoj FB stranici objavio Mladen Marić)