Oct 06, 2019 07:39 Europe/Sarajevo
  • Rusija upozorava na američke tenzije u Perzijskom zaljevu

U posljednjih nekoliko mjeseci, Sjedinjene Države pojačale su svoje vojno prisustvo u Perzijskom zaljevu pod izgovorom da održavaju sigurnost svojih regionalnih saveznika, provodeći dosad neviđenu politiku sankcija protiv Irana. Međutim, ove akcije su bile kontraproduktivne i dovele su do većih sukoba i napetosti u ovom geostrateškom području.

Ovo pitanje je izazvalo kritike visokih ruskih zvaničnika, kao međunarodne sile s efektivnim prisustvom u zapadnoj Aziji. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u intervjuu, koji je objavilo rusko ministarstvo vanjskih poslova: „Situacija u regiji Perzijskog zaljeva ušla je u kriznu  fazu zbog američkih akcija, uključujući njeno povlačenje iz nuklearnog sporazuma s Iranom i provokativne mjere protiv Irana. Postalo je vrlo opasno i povećan je rizik od raširenog vojnog sukoba." Lavrov je napomenuo: "Trenutna opasna situacija u Perzijskom zaljevu je u mnogome rezultat odluke Vašingtona da se jednostrano povuče iz Sveobuhvatnog akcionog plana." Za Lavrova je takva situacija uzrok ozbiljne zabrinutosti. Po njegovom mišljenju, regija je na rubu oružane i destruktivne konfrontacije koja bi mogla imati katastrofalne posljedice ne samo za zapadne države, već i za cijeli svijet.

Ovo je jedno od najjačih upozorenja koje je Rusija uputila o jednostranosti i napetostima po pitanju SAD-a u jednoj od svjetskih strateških regija, Perzijskom zaljevu. Ne samo Rusija, nego i mnoge članice G4+1, također vjeruju da je jedan od glavnih razloga trenutne situacije u Perzijskom zaljevu nezakonita odluka predsjednika Donalda Trumpa da se povuče u maju  2018. iz sporazuma s Iranom, i sljedeće mjere, posebno naftni embargo protiv Irana, gdje Amerika pokušava svesti izvoz iranske nafte na nulu. Takva situacija je, naravno, pokrenula reakciju Teherana, a Vašington je dodatno pojačao svoje vojno prisustvo u Perzijskom zaljevu pod izgovorom da zaštiti svoje regionalne saveznike od onoga što naziva iranskim prijetnjama, istovremeno tražeći formiranje pomorskog saveza za osiguranje slobode. Međutim, američko vojno prisustvo u regiji bilo je neučinkovito u zaštiti njihovih saveznika i nije imalo uspjeha. Primjer za to je nesposobnost SAD-a da zaštiti postrojenja saudijske naftne kompanije Aramco u nedavnom napadu jemenskih bespilotnih letjelica. Naravno, Vašington je okrivio Iran za nedavni napad na saudijska postrojenja za naftu i gas u provinciji Al-Sharqiya. Međutim, nijedna svjetska sila, poput Rusije i Kine, ne vjeruje u ovu tvrdnju. Ruski predsjednik Vladimir Putin ustvrdio je da nema dokaza da se krivi Iran za napad na saudijsku rafineriju i naftno polje.

S obzirom na trenutni trend američkog ponašanja prema Iranu, nametanje sankcija i pojačavanje vojnog prisustva u Perzijskom zaljevu, Moskva je pozvala na promjenu stava i odnosa Zapada, posebno Sjedinjenih Država, prema Iranu, kako bi na taj način stabilizirala situaciju. Međutim, diskurs i stavovi Trumpove administracije usmjereni su isključivo na sve veći pritisak na Iran, a Vašington, bez obzira na negativne učinke njegovih stavova i djelovanja, samo naglašava politiku maksimalnog pritiska na Iran, kako bi primorao Iran da sjedne za pregovarački stol s Amerikom. S tim u vezi, američki državni sekretar Mike Pompeo rekao je na konferenciji za novinare u četvrtak, 3. oktobra, da je strategija Vašingtona lišiti Iran njegovog prirodnog bogatstva.

Međutim, iskustvo posljednjih 40 godina pokazuje da Iran nikada nije podlegao pritisku SAD-a, već je, uprkos tome povećavao svoju regionalnu snagu i utjecaj. 

tagovi

komenatari