• NORUZ – IRANSKA NOVA GODINA

Iranci započeli s obilježavanjem noruza

Novi dan – što u prevodu i znači noruz (nowruz) u Iranu se obilježava 21. marta (prvi dan mjeseca farvardina), a slavi se prema kalendaru koji se smatra jednim od najstarijih i najtačnijih na svijetu. Od 2010. godine Noruz je priznat kao međunarodni dan te se nalazi na UNESCO listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Iranski praznik Noruz korijene vuče od prije najmanje 4000. godina.

Mnogo je legendi o postanku noruza, ali većina ih se dovodi u vezu s Džemišidom, perzijskim mitskim vladarem. Prema jednoj od predaja u Iranu dugo nije padala kiša i suša je stvarala sve veće probleme narodu. Onoga trenutka kada je Džemišid došao na vlast, kiša je počela padati, a narod je to vidio kao dobar znak te su početak vladavine novog kralja nazvali „novi dan“.  Iranska Nova godina slavila se u svim religijskim oblicima koji su se pojavljivali u Iranu pa su se mnogi običaji zadržali i dan danas.

U sedmicama prije Nove godine Iranci započinju s generalnim čišćenjem svojih domova (proljetno čišćenje), kupuju novu odjeću, kupuju hranu i poslastice te se pripremaju za ovaj veliki dan. Isto tako Iranci sade pšenicu, ječam, leću ili kukuruz, kako bi na novogodišnji stol mogli staviti malo zelenila. Prema običaju ta se pšenica 13. dana nove godine odnosi u prirodu te spušta u potoke i rijeke.

O tradiciji i važnosti proslavljanja noruza govori i povijesna činjenica kako su kraljevi iz dinastije Ahamenida (6. st. pr. Kr.) noruz proslavljali na dvoru u Perzepolisu. Pisani dokumenti  pokazuju kako je kralj tih dana primao delegacije raznih naroda iz carstva, oblačio je svečanu odjeću te primao poklone, dok se slavlje održavalo apadani Perzepolisa. Najznačajnija novogodišnja tradicija koja se zadržala do današnjih dana uz poštivanje vatre, bio je obred sađenja pšenice u plitkom posuđu.

 

NOVOGODIŠNJI STOL

Ukrašavanje stola i priprema određene vrste hrane, kao i one koja nosi određenu simboliku, važan je dio proslave Nove godine u Iranu. Tijekom posljednje noći Iranci jedu rižu s povrćem i ribom te se postavlja novogodišnja trpeza „haft sin“ ili „sedam s“. Ona se postavlja sat vremena prije dolaska Nove godine i tako ostaje postavljena dvanaest dana.

Zašto „sedam s“? Zato što se na stol postavlja sedam stvari određene simbolike čiji naziv započinje slovom s. To su:

–          „sabze“ ili novogodišnje zelenilo kao simbol plodnosti i sreće

–          „sib“ ili jabuka kao simbol života

–          „samanu“ (vrsta halve od kuhanog proklijalog zrnja žita) kao simbol rasta vegetacije i prijekopotrebnog kruha

–          „sir“ ili bijeli luk kao simbol zdravlja

–          „serke“ ili ocat (sirće) kao simbol sreće

–          „sended“ (vrsta iranskog voća) kao zaštita od nesreće i uboda otrovnih životinja

–          „somak“ (začin koji se dobiva mljevenjem suhih listova istoimene biljke).

 

Sedam se u Iranu smatra važnim brojem.

Svi predmeti koji će se naći na novogodišnjem stolu simboliziraju darivanje i milost koja nam dolazi od Boga. Uz navedenih „sedam s“ na stolu će se uvijek naći i:

–         sveta knjiga Kur`an

–          Ogledalo kao simbol pravde, jasnoće i istine

–          Voda kao simbol čistoće

–          riba kao čista i dozvoljena hrana

–          svijeća za dug živo

–          med za zdravlje i krepkost uma

–          kruh i metalni novac za obilje i bogatstvo

–          zelenilo kao simbol plodnosti i sreće.

 

 

Mar 20, 2018 19:13 Europe/Sarajevo
komenatari