Apr 16, 2019 17:51 Europe/Sarajevo
  • Obilježena godišnjica zločina nad Bošnjacima u Ahmićima

Obilježavanje je organizovano pod sloganom "Tragamo za istinom i gradimo suživot", a u obraćanjima je, između ostalog, navedeno da je na današnji dan 1993. godine, sa ezanom kao signalom, počeo napad koji je završio ubistvom 116 nedužnih civila

Porodice i prijatelji ubijenih civila, predstavnici političkog i vjerskog života u Bosni i Hercegovini, polaganjem cvijeća na Šehidskom spomen-obilježju kod Donje džamije u Ahmićima obilježili su 26. godišnjicu od masakra nad bošnjačkim civilima u tom selu, javlja Anadolu Agency (AA).

Obilježavanje je organizovano pod sloganom "Tragamo za istinom i gradimo suživot", a u obraćanjima je, između ostalog, navedeno da je na današnji dan 1993. godine, sa ezanom kao signalom, počeo napad koji je završio ubistvom 116 nedužnih civila. Ispričana je i jedna od mnogih tužnih priča iz ovog sela kod Viteza.

U Ahmićima je danas obilježena 26. godišnjica od masakra koji su izveli pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO-a). U prijepodnevnim satima upriličena je posjeta mezarju u Vitezu, a prvi put je organizovana i mirna šetnja "Put istine i sjećanja".

Obilježavanju su, između ostalih, prisustvovali član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović, potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović, amabasador Republike Turske u BiH Haldun Koc i najbolji bh. atletičar Amel Tuka.

Džaferović je podsjetio na predavanje Darija Kordića, osuđenog ratnog zločinca za pokolj u Ahmićima u zagrebačkom Studentskom domu "Stjepan Radić", kada ga je grupa studenata prekinula i razvila transparent nazivajući ga ratnim zločincem.

"To je anticivilizacijsko postupanje. Dakle, organizovati predavanje za zločinca koji je najodgovorniji za zločin u Ahmićima i na taj način mu pridavati pažnju je anticivilizacijski čin. Ali, u svemu tome raduje reakcija mladih ljudi, koji su reagovali, i to daje nadu da će ovo civilizirano ponašanje na kraju da pobijedi", rekao je Džaferović.

Istakao je da je za strašni zločin u Ahmićima odgovaralo samo šest osoba.

"Mnogo je više njih bilo, kako na strani onih koji su planirali, a pogotovo na strani onih koji su izvršili ovaj stravičan zločin. Mi se nećemo proći sve dok se i posljednji organizator, inspirator i izvršilac ne izvede pred lice pravde. Obnova povjerenja je neophodna, ali za obnovu povjerenja su neophodno potrebne dvije stvari, a to su istina i pravda", poručio je Džaferović.

I sve dok istina i pravda, naglasio je, o onome što se dešavalo u BiH u periodu 1992-1995. godina ne bude u potpunosti izašla na vidjelo, "imat ćemo probleme i u komunikaciji i u samom procesu obnove povjerenja".

"Ono što je jako bitno i važno u svemu ovome u ovom trenutku jeste da domaće pravosuđe u BiH prepozna ovo pitanje. Čini mi se da domaće pravosuđe ne odgovara na pravi način na ovo pitanje. Znam da postoje različita tumačanja onoga što je bilo u BiH u periodu 1992-1995, a svi opet znamo šta je istina i šta se stvarno dogodilo. Dogodila se teška agresija, dogodio se masovni zločin i genocid. I minimum oko kojeg se svi unutar BiH možemo i trebamo okupiti jeste istina koju je utvrdio Međunarodni sud pravde u Hagu i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju", rekao je Džaferović.

Smatra i da se "pokušava na sve moguće načine, od strane retrogradnih snaga, koje su dijelom zahvatile i bh. pravsuđe, izjednačiti agresor i žrtva".

"Mi im na sve moguće načine, a i sa ovog mjesta, poručujemo da u tome nikada neće uspjeti, jer nije moguće izjednačiti zlo i dobro, nije moguće izjednačiti agresiju i odbranu od agresije. Neka konačno prestanu s tim", dodao je Džaferović.

U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane Džokeri i Maturice izvršile su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakrima, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.

Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.

Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a Džokeri, bosanskog Hrvata, Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora.

(AA) 

tagovi

komenatari