Feb 17, 2019 17:13 Europe/Sarajevo
  • Behram-efendijina džamija među najstarijim na području Banjaluke

Ova džamija, nacionalni spomenik BiH, bila je utočište svima koji su željeli nešto da nauče

Behram-efendijina ili Behram-begova džamija u banjalučkom naselju Novoselija, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, prema mnogim podacima najstarija je džamija na ovom području.

Sagradio ju je Behram-efendija 1560. godne, a pod zaštitom države, osim same džamije, su kuija - podzemna prostorija za ibadet, turbe Behram-efendije, mekteb, harem, kao i česma, kapija i kameni zid koji ograđuje kompleks džamije.

"Behram efendija bio je imam ovog džemata i ovu džamiju je sagradio prije svega drugoga što se gradilo. Po mnogim podacima, ovo je najstarija džamija na ovom području, starija čak i od Ferhadije džamije koju mi poznajemo kao jednu od najstarijih džamija", ispričao je ekipi Anadolu Agency (AA) Muhidin Mustafić, imam džemata Novoselije u kojem osim Behram-efendijine postoje još tri džamije.

U odluci o proglašenju kompleksa Behram-efendijine džamije nacionalnim spomenikom navodi se da je po narodnoj legendi osnivač bio Behram efendija, koji je došao iz Đumiša iz Anadolije, po čemu je dobio i prezime Đumišić.

"Behram efendija bio je pisar, prevodilac, te je takođe od ove džamije napravio stjecište kultura, znanja, prevoda knjiga koje je sam preveo i koje je sakupio od drugih učenjaka, pisara. Te knjige su mogli da čitaju svi koji su živjeli na ovom području, ova džamija nije samo bila utočište muslimanima nego svima koji su tada živjeli i želili nešto da nauče", kazao je Mustafić.

Prema njegovim riječima, neki od prepisa i knjiga mogu se još uvijek pronaći u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, a neki i u biblioteci u muftiluku Banjaluke.

"U potpunosti je džamija sačuvala svoj osnovni izgled, a što se tiče onoga što je ostalo od njezine primarne konstrukcije je 50 do 70 posto kamenih zidova koji stoje i nastavljena je gradnja na njih u renoviranju 2006. godine, kada je ponovo otvarana nakon spaljivanja 1993. godine. Osim toga, ostala je i greda, koja stoji iako je izgorila. S namjerom je nismo htjeli skloniti jer je ostala jaka, njezina nosivost nije narušena, ali i kao škola svima nama da ne bismo dozvolili ni jedni ni drugi da se nešto slično ponavlja. Ostalo je takođe i mjesto na kojem je ukopan i sahranjen Behram efendija, njegovo turbe. Sam nadgrobni dio spomenika je uništen nakon spaljivanja džamije, međutim, donji dio, u kojem se nalazi sam Behram efendija, mezar, je ostao netaknut", ispričao je Muhidin Mustafić.

Naglasio je da je ostala i kuija, koja se nalazi s desne strane džamije.

"To je prostor koji je specifičan za ovu džamiju, koji je sagradio Behram efendija da bi se u njemu provodilo više vremena za molitvu Bogu, za posebne želje koje su ljudi želili da upute svome Gospodaru", objasnio je Mustafić.

(AA) 

tagovi

komenatari