• Foto: SaharBalkan
    Foto: SaharBalkan

U prostorijama Naučnoistraživačkog instituta 'Ibn Sina' u Sarajevu sinoć je upriličena dodjela Godišnje naučne nagrade 'Ibn Sina' koju ovaj Institut dodjeljuje već treću godinu zaredom.

Ove godine dodijeljene su dvije nagrade, jedna iz oblasti islamske i komparativne filozofije a druga iz oblasti komparativnih studija religije.

U uvodnom dijelu svečanosti Nermin Hodžić je podsjetio na ustanovljenje Godišnje naučne nagrade "Ibn Sina" te ciljeve i motive koji su rukovodili ovaj Institut, naglašavajući motivirajuću podršku mladim istraživačima na polju humanističkih, društvenih i filozofskih istraživanja.

Direktor instituta 'Ibn Sina' dr.Kazem Zoghi Barani čestitao je laureatima na nagradama i naglasio da Institut nastoji dati svoj doprinos razvoju mišljenja i naučnoistraživačkog rada u Bosni i Hercegovini.

U nastavku je Nermin Hodžić upoznao prisutne s odlukom Ocjenjivačke komisije kojom je rad mr. Vladimira Lasice pod naslovom "Ibn Rušdova kritika Ibn Sininog pristupa metafizici" odabran kao prvonagrađeni, a mr. Hamzi Muratspahiću dodijeljena je poticajna nagrada za njegovu master tezu pod naslovom "Razumijevanje religije islama u djelima Željka Mardešića (Jakova Jukića)".

Član komisije prof.dr. Samir Beglerović je u obrazloženju odluke naveo da je opus Željka Mardešića u kojem on tretira islam i muslimane, veoma značajan za nas i naše podneblje a do sada nije bio predmetom istraživanja.  Ovaj rad Hamze Muratspahića svakako može biti poticajan za buduća istraživanja odnosa savremenih autora prema međureligijskome dijalogu.

Govoreći o prvonagrađenom radu mr.Vladimira Lasice, Beglerović inače profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu,  naglasio je važnost ovog obuhvatnog istraživanja koje nudi iznimno važnu usporedbu filozofskih ideja dvojice velikana muslimanskog filozofskog mišljenja, ali i posvješćuje činjenicu o životu islamske filozofije i nakon Ibn Rušda.

Nadalje, ovaj rad pokazuje kako ni Ibn Sina ni Ibn Rušd nisu bili tek puki nterpretatori Aristotelove i uopšte klasične grčke filozofije.

Mr. Lasica je o svom istraživanju, koje će uskoro biti odbranjeno kao doktorska disertacija, kazao:

"S Ibn Rušdom nije okončana islamska filozofija već njen uticaj na Zapadu, odnosno život njenog "zapadnog kraka", dok je njen "istočni krak" nastavio živijeti i do dan danas. Ono što je mene dovelo u ovu oblast i ovu temu jeste interesovanje za teističku filozofsku misao, tačnije teističku metafiziku. I to iz perspektive polazišta po kojem je pitanje Božijeg postojanja ili nepostojanja pitanje svih pitanja, a teistički filozofi su braneći Božije postojanje razvili metafiziku snagom koje će ovu ideju potkrijepiti i filozofskom argumentacijom. S tim u vezi, Ibn Sina i Ibn Rušd se razlikuju po tome što Ibn Sina razvija koncept Nužnog i Mogućeg Bitka, dok Ibn Rušd slijedom ideje o posmatranju pojava kao izvoru spoznaje, svoje dokazivanje Boga temelji na konceptu kretanja".

Mr. Muratspahić je u kratkom osvrtu na svoj rad istakao vlastitu fascinaciju likom i djelom pokojnoga Željka Mardešića, posebno u onom dijelu u kojem se on kao prilježan istraživač i vjeran katolik bavi islamom i muslimanima.

Mardešić je u svojim radovima značajnu pažnju posvetio nekim temeljnim odrednicama muslimanskog doktrinarnog pojmovlja nastojeći da kroz njegove radove govore izvori samog islama, Kur'an i riječi Poslanika Muhameda, a ne sekundarne interpretacije i tumačenja.

U Mardešićevom opusu Muratspahić vidi iskrenu okrenutost dijalogu i međusobnome uvažavanju i upoznavanju.

Kako u radovima koji su nastajali u vrijeme komunizma kada je pisao pod pseudonimom Jakov Jukić, tako i u našem poraću.

(SaharBalkan)

tagovi

Nov 08, 2018 12:46 Europe/Sarajevo
komenatari