Prlić i svi ostali
U Hagu počinje žalbena rasprava u predmetu "Jadranko Prlić i ostali"
Pred žalbenim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu danas započinje sedmodnevna rasprava o žalbama koje su na prvostepenu presudu podnijela šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata osuđenih za ratne zločine u BiH i o žalbi tužilaštva.
Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u maju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad bošnjačkim stanovništvom tokom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog poduhvata.Bivši predsjednik vlade Herceg-Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog štaba HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog poduhvata u kojem je učestvovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana.Cilj toga udruženog zločinačkog poduhvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane nezavisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.Obrane šestorice Hrvata u žalbama su tražile da se zbog pogrešnih zaključaka u presudi o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata te o učestvovanju šestorke u tom pothvatu njihovi branjenici oslobode ili da se predmet vrati na ponovno suđenje. Alternativno tražili su značajno smanjenje izrečenih kazni.Haško tužilaštvo u žalbi na prvostepenu presudu zatražilo je da ih se proglasi krivima i po drugim oblicima odgovornosti po kojima je to propustilo učiniti raspravno vijeće te da se izreknu "značajno veće" zatvorske kazne. Tužilaštvo je poručilo da je raspravno vijeće počinilo pravnu pogrešku izricanjem "očigledno nedostatne kazne optuženima" te nije "na odgovarajući način procijenilo težinu zločina za koje su optuženi osuđeni kao i njihovu ulogu u njima".Tužilaštvo je navelo da je raspravno vijeće u presudi počinilo više pogrešaka među kojima su i propuštanje donošenja osuđujuće presude po zapovjednoj odgovornosti te po trećem i najširem obliku udruženog zločinačkog pothvata po kojem postoji odgovornost i za zločine koji su bili predvidiva posljedica provođenja ciljeva udruženog zločinačkog pothvata.Tokom žalbenoga postupka Hrvatska je zatražila da se u svojstvu "prijatelja suda" uključi u postupak s obzirom na to da su prvostepenom presudom najviši hrvatski dužnosnici - bivši predsjednik Franjo Tuđman, bivši ministar obrane Gojko Šušak i bivši načelnik glavnog štaba HV-a general Janko Bobetko proglašeni sudionicima udruženog zločinačkog poduhvata u svrhu etničkog čišćenja dijelova BiH.
Hrvatska je u svom podnesku navela da je prvostepeno vijeće 2013. u presudi utvrdilo da su tri preminula najviša hrvatska dužnosnika bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata te su smislili i proveli navodni zajednički zločinački cilj promjene etničkog sastava teritorija koji je trebao ući u sastav Herceg-Bosne tako što su navodno naređivali i koordinirali događaje na terenu kako bi počinili zločine koji su bili rezultat plana trajnog uklanjanja muslimanskog stanovništva s područja Herceg-Bosne.
Hrvatska je ocijenila da vijeće u presudi napisanoj na više od dvije hiljade stranica nije ponudilo nijedan dokaz koji bi podupro zaključak da su Tuđman, Šušak i Bobetko te zločine počinili ili namjeravali da se oni počine kao i da je takvim zaključkom da su bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata vijeće prekršilo Evropsku konvenciju o ljudskim pravima jer je tako dovelo u pitanje presumpciju nevinosti preminulih hrvatskih dužnosnika.
Haški suci odbili su taj zahtjev Hrvatske.Tokom sedmodnevne rasprave odbrane šestorice Hrvata dobile su svaka po jedan dan i tužilaštvo jedan dan. Na kraju žalbene rasprave odvojeno je po deset minuta za svakog od šestorice Hrvata.Pravomoćna presuda žalbenoga vijeća kojim predsjedava sudac Carmel Agius očekuje se koncem godine.
