Oct 01, 2019 07:39 Europe/Sarajevo
  • I BiH pred izazovom mnogih država u svijetu: Šta sa povratnicima iz Sirije

SaharTV - "Ono što je najvažnije u ovom trenutku je da se pitanjem povratka državljana BiH iz Sirije bave stručnjaci iz nadležnih institucija, da se ovo pitanje ne politizira, da javnost pokaže strpljenja i da mediji izvještavaju profesionalno".

Kaže ovo za Vijesti.ba dr. Safet Mušić, saradnik Tactics Institute iz Londona.Piše: Mustafa Mehić.

Posljednje informacije koje stižu iz kampova u Siriji, govore o teškoj humanitarnoj situaciji među bivšim stanovnicima teritorije koja je bila pod kontrolom terorističke organizacije tzv. Islamske države Iraka i Levanta (ISIL). Takođe, još uvijek nema jedinstvenog stava o tome na koji način se treba riješiti situacija vezano za stanovnike ovih kampova, kako na nivou međunarodne zajednice, tako ni među državama čiji državljani se nalaze u ovim kampovima u Siriji.

Ova tema često je prisutna u javnosti u Bosni i Hercegovini,a nerijetko se objavljuju neprovjerene i senzacionalističke informacije, koje se ponekad koriste i u dnevno političke svrhe.Zvanične informacije o broju državljana BiH u kampovima i zatvorima u Siriji dao je predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić u aprilu ove godine, kada je rekao da se u sirijskim kampovima nalazi oko 105 naših državljana. Krajem augusta ove godine ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je izjavio da je u sirijskim kampovima do sada identifikovano 26 državljana BiH, ne želeći komentarisati da li postoji mogućnost o većem broju.

O trenutnoj situaciji u sirijskim kampovima, stručnjak za sigurnosna pitanja dr. Safet Mušić, saradnik Tactics Institute iz Londona, kaže:„Po podacima američkih i evropskih sigurnosnih agencija, oko 2.000 državljana EU se pridružilo ISIL-u u Siriji i Iraku sa namjerom da se bore u njihovim redovima. Mnogi od njih su zasnovali porodice po nametnutim pravilima koja su važila na teritoriji pod kontrolom ISIL-a ili su prihvatali žene poginulih saboraca i njihovu djecu. To je dovelo do toga da za većinu djece ne postoje gotovo nikakvi dokumenti niti dokazi o državljanstvu ili porijeklu, što danas predstavlja jednu od prepreka prilikom evidencije i planiranja mjera prema toj djeci“.

Djeca ispaštaju grijehe roditelja

UN i SAD-e prednjače u pozivima evropskim državama da preuzmu svoje državljane iz sirijskih kampova, UN to čini prvenstveno iz humanitarnih razloga i potrebe za poštivanjem ljudskih prava, a naročito prava djece. Međutim, nema značajnijih pomaka kada je u pitanju trenutno stanje u kampovima.

„U kampu Al Hol trenutno se nalazi preko 70.000 osoba, uglavnom žena i djece, uključujući oko 7.000 djece stranih državljana smještenih u Aneksu kampa. Po izvještaju Međunarodnog crvenog križa (MCK), upravo ta djeca i plaćaju najvišu cijenu za krivična djela koja su počinili njihovi roditelji”, navodi Mušić. MCK je izrazio zabrinutost zbog smrti djece u kampu Al Hol, jer je do 1. septembra zabilježeno 339 smrtnih slučajeva djece, a trećina ovih slučajeva dogodila se u šatorima tako da djeca nisu ni stigla doći do zdravstvenih ustanova. Glavni uzroci, po ovom izvještaju, koji se bilježe su ozbiljna neuhranjenost s komplikacijama, proljev s dehidracijom i upala pluća – što su indikatori loših zdravstvenih I humanitarnih uslova, pojašnjava Mušić.

Manji rizik prilikom povratka žena

Kada je riječ o ženama stranim državljankama u sirijskim kampovima, osim što po nekim stručnjacima za sigurnost, nije pouzdano jasno koji je stepen njihove radikalizacije, takođe ne postoje jedinstveni programi deradikalizacije sa pouzdanim pozitivnim rezultatima. Procjene relevantnih organizacija govore da je više od 6.900 žena iz raznih država došlo dobrovoljno živjeti na teritoriju koja je bila pod kontrolom ISIL-a.- Najveći broj žena došao je iz Turske (2000), Rusije (1000), Tunisa (700), Francuske (382), Tadžikistana (250) i Velike Britanije (150 ), navodi Mušić.

U cilju lakšeg postupanja sa ženama povratnicama, UNDP je razvio globalnu studiju „Nevidljive žene: rodne dimenzije povratka, reintegracije i rehabilitacije“, koja pruža značajne primjere o ulozi žena povratnica u procesima reintegracije i rehabilitacije. Neke žene koje su se vratile u svoje matične države su procesuirane i osuđene, prema Izvršnoj direkciji UN-a za borbu protiv terorizma (CTED), u nekim državama žene mogu dobiti i blaže kazne od muškaraca zbog rodnih pretpostavki da su slijedile muške članove porodice i bili su manje agresivne.Aktivnosti EU i drugih država.

Od mjera koje poduzima EU, a vezano za eventualne povratnike sa sirijskog ratišta, države su se složile formirati jedinstvenu bazu podataka, mehanizam koji će im pomoći da prevaziđu nedostatak informacija i dokaza o tim borcima. Ostaju izazovi u načinu korištenja tih informacija ili načinu dokazivanja krivnje protiv bivših borca ISIL-a. Zanimljivo je po mišljenju Mušića, da su Holandija i Švedska predložile prethodno formiranje međunarodnog suda za suđenje pripadnicima ISIL-a.

Evropske države uglavnom ne dozvoljavaju bivšim pripadnicima ISIL-a da se vrate kući, prije svega zbog sigurnosnih strahova, ali i zakonskih prepreka. Proteklih mjeseci većina evropskih država započela je s mjerama za dovođenje bivših ISIL-ovih boraca na suđenja. Nešto blaži stav evropske države pod pritiskom javnosti zauzimaju kada su u pitanju djeca, njih oko 7.000, mišljenja je Mušić i dodaje da je do sada u evropske države od marta ove godine vraćeno ukupno 40 siročadi.

Poznati su podaci da je sedamnaest ove djece iz Francuske, sedam iz Švedske, pet iz Norveške, četvoro iz Njemačke i dvoje iz Holandije.  Prema podacima organizacije "Save the Children", djeca u sirijskim kampovima, često pokazuju znakove duboke traume. Dječaci, posebno, mogu biti agresivni, djevočice su suočene sa mogućim ranim brakom, kao i mogućim seksualnim nasiljem.

O tome kakva su iskustva drugih država u rješavanju pitanja povratka pripadnika ISIL-a i njhovih porodica, te kakve to nosi sigurnosne rizike, Mušić navodi: ”Neke države su već izvršile povratak svojih državljana, posebno žena i djece, npr. u Kazahstan se vratilo oko 139 žena, dok se na Kosovo vratilo 32 žene i 74 djece u aprilu 2019. godine. Tadžikistan je imao takođe zanimljiv pristup, ponudili su amnestiju svojim državljanima koji su se dobrovoljno vratili iz konfliktne zone i koji su se odrekli nasilja, tako da se vratilo se više od 100 ljudi, a mnogi su se već počeli ponovo integrirati u društvo. Tadžikistanska vlada podržala je povratak 84 djece u aprilu 2019. godine iz Iraka i nastavlja aktivnosti na vraćanju oko 50 tadžikistanskih žena i djece koji se trenutno nalaze u kampovima na sjeveru Sirije. U maju 2019. godine, Turska je iz Iraka vratila 188 djece, a turske vlasti su odabrali model da djeca budu vraćena kod rodbine. Takođe, Rusija, a posebno regije Čečenija i Dagestan, bile su neke od najotvorenijih država za povratak svojih građana”.

Po mišljenju Mušića, karakteristični su i sljedeći primjeri: ”Specifične mjere su poduzele Velika Britanija i SAD, a to je oduzimanje državljanstva bivšim pripadnicima ISIL-a.  S druge strane Belgijska vlada je donijela izričitu odluku da djecu mlađu od 10 godina treba vratiti u domovinu, ako je to izvedivo, i dodijeliti im državljanstvo. Zatim, od 23 strana borca iz Crne Gore koji su ratovali u Siriji deset ih se vratilo u Crnu Goru i pristupili su mirnoj integraciji, te trenutno ne predstavljaju sigurnosnu prijetnju. Pojedini su, medutim, nastavili da održavaju kontakte s istomišljenicima u Crnoj Gori i region, te su i dalje pod nadzorom sigurnosnih službi”.

U mnogim državama koje su dosta stabilnijeg političkog stanja od BiH, problematika rješavanja pitanja povratnika sa iračko-sirijskog ratišta se pokušava potisnuti ili razvlačiti ili se čekaju formiranja novih vlada koje bi se bavile tim problemom.

- Nadležne institucije BiH sigurno imaju kapacitete da mogu ući u rješavanje ovog pitanja u saradnji sa prijateljskim državama, a takođe je moguće koristiti neka od iskustava drugih država i njihove modele, ukoliko su primjenjivi u BiH. Ono što je najvažnije u ovom trenutku je da se pitanjem povratka državljana BiH iz Sirije bave stručnjaci iz nadležnih institucija, da se ovo pitanje ne politizira, da javnost pokaže strpljenja i da mediji izvještavaju profesionalno, zaključuje Mušić.

(vijesti.ba)

tagovi

komenatari