• Udar Rusije i Kine na petrodolar, stub američke moći

Saradnja Rusije i Kine će biti osnažena dodatkom još jednog člana, a to je...

Ruska vlada nedavno je najavila da će izdati državne obveznice vrijednosti oko 1 milijarde dolara, ali obveznice će biti denominirane ne u američkim dolarima već u kineskom yuanu. Iako 1 milijarda dolara ne djeluje puno u poređenju sa 1 trilionom dolara vrijednosti američkih obveznica u kineskom vlasništvu, ili dugu SAD-a od 20 triliona dolara, važnost ruskog poteza prevazilazi puku vrijednost te cifre. To je test koji sprovode ruska i kineska vlada s ciljem da se iznađu mogućnosti za finansiranje infrastrukturnih ili drugih projekata nezavisno od američkog dolara, a samim time i nezavisno od sankcija koje bi SAD mogao nametnuti pojedinoj zemlji.

Ruski dug i kineski yuan

Od augusta 1998. i bankrota Rusije koji je prouzrokovao Zapad, Moskva je izuzetno konzervativna i oprezna sa finansijama i upravljanjem valutom. Veličina javnog duga je među najmanjim od velikih industrijskih zemalja, i predstavlja tek 10,6 posto vrijednosti BDP-a. Ovo je omogućilo Rusiji da se odupre američkom finansijskom napadu i sankcijama nametnutim 2014. godine, i navelo je da na drugim mjestima potraži finansijsku stabilnost. Ta druga mjesta su sve više Narodna Republika Kina.

Sada Ministarstvo finansija Rusije planira prvo izdavanje obveznica u kineskoj valuti yuan. Iznos prve runde obveznica će biti 6 milijardi yuana, odnosno skoro 1 milijarda dolara. Prodaja obveznica će se vršiti putem državne banke Gazprombank, Bank of China i najveće kineske državne banke Industrial & Commercial Bank of China. Ovaj događaj se ubrzano priprema posebno jer američko Ministarstvo finansija radi na proširivanju sankcija, do sada fokusiranih na ruske projekte za naftu i gas, i na finansiranje ruskog javnog duga. Ruskim obveznicama u yuanu bi se trgovalo na berzi u Moskvi te bi bile otvoreno kineskim investitorima ali i svim drugim zainteresiranim ulagačima.

Zapadne sankcije i prijetnja sankcijama primoravaju Rusiju i Kinu da strateški sarađuju i stvaraju sistem koji ima potencijal da bude alternativa sistemu američkog dolara. Ruske obveznice u yuanu će pomoći i Kini da yuan predstavi kao atraktivnu i međunarodno prihvaćenu valutu plaćanja.

Kineski petro-yuan

Izdavanje ruskih obveznica u yuanu se događa paralelno sa koracima koje Kina poduzima da yuan postane prihvatljiv u jednakoj mjeri kao i američki dolar. Sredinom decembra prošle godine, kineska administracija je završila testnu fazu priprema da se nafta na Šangajskoj berzi trguje u kineskom yuanu. Posljedice ovoga mogu biti ogromne.

Kina je najveći svjetski uvoznik nafte. Kontrola i trgovina budućih naftnih ugovora bila je privilegija banaka sa Wall Streeta, New Yorka i Londona. Pojava Shanghaija kao novog centra za trgovinu budućim naftnim ugovora bi itekako mogla oslabiti poziciju i dominaciju dolara u trgovini naftom.

Od naftnog šoka 1970-ih i 400-postotnog skoka cijena nafte proizvedene u zemljama OPEC-a, Washington je uveo strogo pravilo da se nafta može trgovati samo u američkim dolarima. Decembra 1974, američko Ministarstvo finansija potpisalo je tajni sporazum sa Rijadom da Saudijska Arabija kupuje američke obveznice viškovima petrodolara.

Saudijci su pristali da naftu trguju samo u dolarima u zamjenu za američku vojnu opremu i garanciju zaštite u slučaju mogućeg izraelskog napada. Ovo je bio početak onoga što je američki ministar vanjskih poslova Henry Kissinger nazvao recikliranje petrodolara. Do današnjeg dana, samo su lideri dvije naftom bogate države, i to Saddam Hussein u Iraku i Gadafi u Libiji, pokušali da promijene ovaj sistem i naftu prodaju za eure ili zlatne dinare. Sada Kina pokušava da izazove petrodolarski sistem kroz petroyuan.

Razlika u tome je što sada mnogo utjecajnije zemlje u poređenju sa Irakom ili Libijom, i to Rusija i Iran, uz implicitnu podršku Kine, sarađuju da izbjegnu dolar iz potrebe zbog američkog pritiska. Ovo je daleko snažniji izazov za SAD nego li Irak i Libija.

Budući naftni ugovori u yuanu će omogućiti kineskim trgovinskim partnerima da plate zlatom ili da yuan konvertuju u zlato bez obaveze da novac drže investiranim u Kini ili pretvorenim u američke dolare. Naftni izvoznici poput Rusije, Irana ili Venecuele, a koji su svi mete američkih sankcija, mogu izbjeći ove sankcije izbjegavanjem trgovanja dolarima. Prošle godine u septembru Venecuela je kao odgovor na američke sankcije naredila svim državnim naftnim kompanijama da ugovore za isporuku nafte prave u eurima te da ni u kom slučaju ne plaćaju niti bivaju plaćeni dolarima.

Zlato za naftu?

Šangajska berza će uskoro lansirati naftne ugovore denominirane u yuanu. Time će se omogućiti drugim državama da prodaju Kini naftu za yuan umjesto dolara. Ovi ugovori će biti prvi te vrste otvoreni stranim investicionim fondovima i naftnim kompanijama. Izbjegavanje američkog dolara bi za naftne proizvođače poput Rusije i Irana značilo da mogu zaobići i američke sankcije.

Da ponudu učini atraktivnijom, Kina je povezala naftne ugovore sa mogućnošću da yuan zamijene za zlato kroz berze u Shanghaiu i Hong Kong. Prema Wangu Zhiminu, direktoru Centra za globalizaciju i modernizaciju pri kineskom Institutu za vanjsku trgovinu i ekonomiju, mogućnost konvertovanja naftnih ugovora u yuanu za zlato daje kineskim ugovorima prednost nad Brentom i West Texas Intermediate benchmarkima.

Sada su Rusija i Iran u mogućnosti da prodaju naftu Kini za yuan ili rublje, u potpunosti zaobilazeći dolar. Ovo će se desiti u narednim sedmicama. U oktobru ove godine Rusija i Kina planiraju pokrenuti PVP sistem plaćanja yuan za rublju što će omogućiti lakšu trgovinu naftom i ostalim proizvodima.

Kako javljaju mediji, ruski nafta i gas se Kini već prodaju u rubljama i yuanima a nakon pokušaja orkestriranog od SAD-a da izoliraju Katar, i ta zemlja koja je glavni dobavljač tekućeg prirodnog gasa Kini, naplaćuje te isporuke od Kine u yuanima. Pritisak raste da i Saudijska Arabija napusti pakt sklopljen sa Washingtonom 1974. i Kini prodaje naftu za yuane.

Pozicija Irana

Saradnja Rusije i Kine će biti osnažena dodatkom još jednog člana, a to je Iran. Prema mišljenju Behrouzaa Hassanolfata iz iranske Agencije za promociju trgovine, već u februaru ove godine Iran će postati član ruske Eurazijske ekonomske unije (EEU). Trenutno su članice ove organizacije kreirane 2015. godine Rusija, Kazakhstan, Bjelorusija, Armenija i Kirgistan čime je stvorena velika zona slobodnog protoka dobara, usluga, kapitala i radnika. To je tržište od 183 miliona ljudi. Sa dodatkom 80 miliona stanovnika Irana, to tržište će narasti na 263 miliona stanovnika i vještih inženjera, naučnika i industrijskih stručnjaka.

Iran je već saopćio da u svjetlu rastućih prijetnji od strane Washingtona, traži način kako da naftu prodaje u drugim valutama osim dolara. Integracijom u EEU, Iran, Rusija i Kina će se zbližiti u svjetlu sve jačeg američkog pritiska.

Ali kako taj pritisak raste, zemlje Euroazije sve brže pronalaze načine kako preživjeti izvan ograda koje je postavio SAD. U retrospektivi, sve su šanse da će američe sankcije izgledati kao jedan od najglupljih poteza koje je Washington mogao napraviti s ciljem dominacije nad ekonomijana Euroazije. 

tagovi

Jan 17, 2018 10:38 Europe/Sarajevo
komenatari